MALI, VELIKI ČITALIĆI
“Čitanje je življenje još jednog života”, rekao je jednom Ljubivoje Ršumović dodajući kako je kroz knjige proživeo još stotine avantura osim onih sopstvenih.
LEKTIRE U PRVOM RAZREDU
Potrebno je da učenik sam pročita zadanu lektiru. Obrađenu lektiru će prepričavati na času da bi se utvrdio stepen njenog razumjevanja.
Popis lektire:
Sunčana Škrinjarić: Plesna haljina žutog maslačka
Jens Sisgaard:Pale sam na svijetu
Ljudevit Bauer i Mladen Veža: Tri medvjeda i gitara
Jacob i Wilhelm Grim: Bajke,
-Ahmet Hromadžić: Zlatorun,
-Bela Džogović: Suncokreti,
-Uzeir Ajradini: Vuk kod zubara,
Nasiha Kapidžić – Hadžić: Maskembal u šumi,
-Oton Župančić: Ciciban,
-Meljiman Mustafi: Šarska lira.
Branko Ćopić: U svijetu medvjeda i leptirova
Nada Iveljić: Balonijada
Ivica Vanja Rorić: Doživljaji miša Šiša
Šarl Pero: Bajke
Ferida Duraković: Amilina i Mikijeva abeceda
Dragan Kulidžan: Sipajte, sipajte
Kako pisati čitalački dnevnik
Naziv knjige Početak čitanja
Autor Pročitana (broj ) Likovi Ilustracija mog omiljenog djela
Najviše mi se dopao dio Ocjena
Nije mi se dopalo Broj strana
LEKTIRE U DRUGOM RAZREDU
Popis lektire:
H. K. Andersen: Bajke,
Nasiha Kapidžic – Hadžic: Vezeni most,
Ahmed Hromadžic: Zelena šuma,
Azra Aličić: Priča i zlatno pero,
-Uzeir Ajradini: Otvoreni vidici,
Bisera Alikadrić: Kraljica iz dvorišta,
Mirsad Becirbašić: Pticodrom,
Ela Peroci: Djeco, laku noć
Gustav Krklec: Telegrafske basne
Šimo Ešić: Vezena torbica
Gianni Rodari: Telefonske priče
Enisa Osmanačević – Ćurić: Pramčiok
Branko Ćopić: Doživljaji mačka Toše
Kako pisati čitalački dnevnik
Za prozni tekst Za lirski tekst (Pišemo za 3 najdraže pjesme)
1. Naslov djela 1. Naslov djela
2. Ime i prezime pisca 2. Ime i prezime pisca
3. Glavni likovi ( *Glavni likovi u priči su ...) 3. Naslov pjesme
4. Prepisati osobine glavnih likova. 4. Tema
5. Mjesto gdje se događa radnja. 5. O pjesmi ( koliko ima strofa, stihova, napisati
6. Šta ti je najljepše u priči ? ( *2-3-rečenice) stihove koji se rimuju)
Šta si naučio iz te priče ? (*2-3 rečenice) 6. Prepisati riječi koje se rimuju
Prepiši nekoliko lijepih rečenica. (*2-3 rečenice) 7. Opis likova u pjesmi
7. Nacrtaj ono što ti je bilo najzanimljivije u priči. ( *Ne precrtavaj!) 8. Moje misljenje o pjesmi
8. Izdvojiti glavni lik i ilustrirati ga po zamišljanju 9. Ilustracija
2. Ime i prezime pisca 2. Ime i prezime pisca
3. Glavni likovi ( *Glavni likovi u priči su ...) 3. Naslov pjesme
4. Prepisati osobine glavnih likova. 4. Tema
5. Mjesto gdje se događa radnja. 5. O pjesmi ( koliko ima strofa, stihova, napisati
6. Šta ti je najljepše u priči ? ( *2-3-rečenice) stihove koji se rimuju)
Šta si naučio iz te priče ? (*2-3 rečenice) 6. Prepisati riječi koje se rimuju
Prepiši nekoliko lijepih rečenica. (*2-3 rečenice) 7. Opis likova u pjesmi
7. Nacrtaj ono što ti je bilo najzanimljivije u priči. ( *Ne precrtavaj!) 8. Moje misljenje o pjesmi
8. Izdvojiti glavni lik i ilustrirati ga po zamišljanju 9. Ilustracija
LEKTIRE U TREĆEM RAZREDU
Popis lektire:
-Bajke i priče - izbor iz djela svjetskih klasika:
E. Pelin, K. Čapek, E. Fuđina, R. Kipling, A. Čehov, A. Puškin
-Izbor iz svjetske poezije za djecu:Priređivač: Muhidin Džanko
-Nasiha Kapidžić – Hadžic: Nenina bašta
-Rizo Džafić:Očeva sjekira
-Nezavršena priča, izbor priča iz BiH za djecu, priređivac I. V.
Rorić
-Uzeir Ajradini: Zov zavičaja
Ahmet Hromadžić: Patuljak vam priča
Ahmet Hromadžic - Patuljak iz zaboravljene zemlje
Hiljdu i jedna noć, izbor, priređivač: Adila B. Šabbah
Karlo Collodi: Pinokio
Feliks Salten: Bambi
Branko Ćopić: Priče ispod zmajevih krila
Ezop: Basne
Ivo Kobaš: Malo sutra
Stevan Bulajić: Izviđači vidrinog jezera
Jakov Jurišić: Grgine pustolovine
Šukrija Pandžo: Samo još kosovi zvižduću
Waldemar Bonsels: Pčelica Maja
-Bajke i priče - izbor iz djela svjetskih klasika:
E. Pelin, K. Čapek, E. Fuđina, R. Kipling, A. Čehov, A. Puškin
-Izbor iz svjetske poezije za djecu:Priređivač: Muhidin Džanko
-Nasiha Kapidžić – Hadžic: Nenina bašta
-Rizo Džafić:Očeva sjekira
-Nezavršena priča, izbor priča iz BiH za djecu, priređivac I. V.
Rorić
-Uzeir Ajradini: Zov zavičaja
Ahmet Hromadžić: Patuljak vam priča
Ahmet Hromadžic - Patuljak iz zaboravljene zemlje
Hiljdu i jedna noć, izbor, priređivač: Adila B. Šabbah
Karlo Collodi: Pinokio
Feliks Salten: Bambi
Branko Ćopić: Priče ispod zmajevih krila
Ezop: Basne
Ivo Kobaš: Malo sutra
Stevan Bulajić: Izviđači vidrinog jezera
Jakov Jurišić: Grgine pustolovine
Šukrija Pandžo: Samo još kosovi zvižduću
Waldemar Bonsels: Pčelica Maja
Kako pisati čitalački dnevnik
Za prozni tekst Za lirski tekst (pišemo za 3 najdraže pjesme)
1. Naslov djela 1. Naslov djela i pjesme
2. Ime i prezime pisca 2. Ime i prezime pjesnika
Bilješke tokom čitanja Bilješke nakon čitanja
3. Glavni likovi ( *Glavni likovi u priči su ...) 3. Odrediti o kome ili o čemu je pjesma
4. Osobine glavnih likova. ( *Princ je hrabar zato što je ...) 4.Odrediti kakva je pjesma
5. Mjesto gdje se događa radnja. 5. O pjesmi ( koliko ima strofa, stihova, napisati
6. Šta ti je najljepše u priči ? ( *2-3-rečenice) stihove koji se rimuju)
Šta si naučio iz te priče ? (*2-3 rečenice) 6. Oblikovati poruku pjesme
Prepiši nekoliko lijepih rečenica. (*2-3 rečenice) 7. Moje misljenje o pjesmi
7. Nacrtaj ono što ti je bilo najzanimljivije u priči. ( *Ne precrtavaj!) 8. Ilustracija
Zadaci za stvaralačko izražavanje Zadaci za stvaralačko izražavanje
8. Dati drugačiji završetak, prikazati tekst u stripu ili ilustrirati događaj ili lik 9. Napisati pjesmu upotrebom nekih pjesnikovih riječi ili dopuniti pjesmu novim stihovima
10. Osjećanja potaknuta pjesmom izraziti bojom ili riječima
2. Ime i prezime pisca 2. Ime i prezime pjesnika
Bilješke tokom čitanja Bilješke nakon čitanja
3. Glavni likovi ( *Glavni likovi u priči su ...) 3. Odrediti o kome ili o čemu je pjesma
4. Osobine glavnih likova. ( *Princ je hrabar zato što je ...) 4.Odrediti kakva je pjesma
5. Mjesto gdje se događa radnja. 5. O pjesmi ( koliko ima strofa, stihova, napisati
6. Šta ti je najljepše u priči ? ( *2-3-rečenice) stihove koji se rimuju)
Šta si naučio iz te priče ? (*2-3 rečenice) 6. Oblikovati poruku pjesme
Prepiši nekoliko lijepih rečenica. (*2-3 rečenice) 7. Moje misljenje o pjesmi
7. Nacrtaj ono što ti je bilo najzanimljivije u priči. ( *Ne precrtavaj!) 8. Ilustracija
Zadaci za stvaralačko izražavanje Zadaci za stvaralačko izražavanje
8. Dati drugačiji završetak, prikazati tekst u stripu ili ilustrirati događaj ili lik 9. Napisati pjesmu upotrebom nekih pjesnikovih riječi ili dopuniti pjesmu novim stihovima
10. Osjećanja potaknuta pjesmom izraziti bojom ili riječima
LEKTIRE U ČETVRTOM RAZREDU
Popis lektire:
Ismet Bekric - Dječije nebo
Nasiha Kapidžic, Hadžic - San o livadici
-Ajša Softic - Narodne pripovjetke
Kemal Mahmutefendic - Roman o novčiću
-Fikreta Salihovic - Kenović - Čarolija pjesme
Mark Tven - Tom Sojer
Lewis Carroll - Alisa u zemlji čuda
-Johana Spyri – Heidi
Advan Hozić – Čudo od djeteta
Branko Ćopić – Orlovi rano lete
Alija Hasagić Dubočanin – Tiha rijeka djetinjstva
Ivana Brlić Mažuranić – Priče iz davnine
Aleksa Mikić – Sunčana obala
Žil Vern – 20.000 milja pod morem
Antoine de Saint-Exupéry - Mali Princ
Azra Aličić – Priča i zlatno pero
Enes Kišević – Mačak u trapericama
Ismet Bekric - Dječije nebo
Nasiha Kapidžic, Hadžic - San o livadici
-Ajša Softic - Narodne pripovjetke
Kemal Mahmutefendic - Roman o novčiću
-Fikreta Salihovic - Kenović - Čarolija pjesme
Mark Tven - Tom Sojer
Lewis Carroll - Alisa u zemlji čuda
-Johana Spyri – Heidi
Advan Hozić – Čudo od djeteta
Branko Ćopić – Orlovi rano lete
Alija Hasagić Dubočanin – Tiha rijeka djetinjstva
Ivana Brlić Mažuranić – Priče iz davnine
Aleksa Mikić – Sunčana obala
Žil Vern – 20.000 milja pod morem
Antoine de Saint-Exupéry - Mali Princ
Azra Aličić – Priča i zlatno pero
Enes Kišević – Mačak u trapericama
Kako pisati čitalački dnevnik
Dnevnik čitanja vodite tako da zapisujete sve što je važno i ujedno radite kratak sadržaj djela. Vrlo je važno da znate prepoznati što je važno a što ne, jednostavno pročitajte oko 10 rečenica pa razmislite što je tu važno da se napiše u kratkom sadržaju, kad ste donijeli odluku opišite svojim riječima u jednoj ili dvije rečenice, bolje što sažetije ali opet vodite računa o važnim podacima koji se moraju naći u kratkom sadržaju da čitalac ima uvid u stvarni tok događanja . Tako dio po dio čitajte i pišite, vrlo je lako i jednostavno bez puno zamaranja. Puno je teže ako čitate cijelo poglavlje tako mnoge stvari zaboravite pa vam lektira može izgledati nepovezano.
Bilješka o piscu:
Ovo je kratka bilješka o vremenu u kojem je pisac živio, o njegovim najznačajnijim djelima te o mjestu koje on ima u književnoj odnosno kulturnoj historiji naroda. Bilješka treba biti kratka, treba sadržavati samo najvažnije podatke.
Kratak sadržaj (fabula djela) :
Dio dnevnika čitanja gdje učenici često griješe jest upravo kratak sadržaj: napišu ga ili preopširno ili prekratko. Ovdje treba kratko i jasno prepricati fabulu djela. Da bi se ovaj dio dobro napisao, čitatelj mora znati razlikovati važnu od nevažne pojedinosti u razvoju radnje. Ako je sadržaj napisan preopširno, u njemu se nalaze nepotrebni podaci, a ako je napisan presažeto, nije razumljiv. Za dobro sastavljanje fabule djela valja tijekom člitanja bilježiti važne pojedinosti u razvoju radnje: događaje ili osobe koji pokreću radnju, koji je zapliću ili razrješavaju. U tome će nam pomoći i poznavanje kompozicije proznog djela: uvod - zaplet radnje - vrhunac - rasplet - kraj radnje. Vještina dobrog sastavljanja fabule djela jest vještina razlikovanja važnog od nevažnog: i fabule najopsežnijih djela mogu se kratko prepričati kad prepoznamo što je u njima važno za razvoj radnje.
Bilješka o piscu:
Ovo je kratka bilješka o vremenu u kojem je pisac živio, o njegovim najznačajnijim djelima te o mjestu koje on ima u književnoj odnosno kulturnoj historiji naroda. Bilješka treba biti kratka, treba sadržavati samo najvažnije podatke.
Kratak sadržaj (fabula djela) :
Dio dnevnika čitanja gdje učenici često griješe jest upravo kratak sadržaj: napišu ga ili preopširno ili prekratko. Ovdje treba kratko i jasno prepricati fabulu djela. Da bi se ovaj dio dobro napisao, čitatelj mora znati razlikovati važnu od nevažne pojedinosti u razvoju radnje. Ako je sadržaj napisan preopširno, u njemu se nalaze nepotrebni podaci, a ako je napisan presažeto, nije razumljiv. Za dobro sastavljanje fabule djela valja tijekom člitanja bilježiti važne pojedinosti u razvoju radnje: događaje ili osobe koji pokreću radnju, koji je zapliću ili razrješavaju. U tome će nam pomoći i poznavanje kompozicije proznog djela: uvod - zaplet radnje - vrhunac - rasplet - kraj radnje. Vještina dobrog sastavljanja fabule djela jest vještina razlikovanja važnog od nevažnog: i fabule najopsežnijih djela mogu se kratko prepričati kad prepoznamo što je u njima važno za razvoj radnje.
Za prozni tekst Za lirski tekst (pišemo za 3 najdraže pjesme)
1. Naslov djela 1. Naslov djela
2. Ime i prezime pisca 2. Ime i prezime pisca
3. Kraća bilješka o piscu
Bilješke tokom čitanja Bilješke tokom čitanja
4. Kratak sadržaj (Fabula)
5. Glavni likovi ( *Glavni likovi u priči su ...) 3. Naslov pjesme
6. Osobine glavnih likova. ( *Princ je hrabar zato što je ...) 4. Odrediti o kome ili o čemu je pjesma
7. Mjesto gdje se događa radnja. 5. Odrediti kakva je pjesma
8. Šta ti je najljepše u priči ? ( *2-3-rečenice) 6. O pjesmi ( koliko ima strofa, stihova, napisati
ili Šta si naučio iz te priče ? (*2-3 rečenice) stihove koji se rimuju)
ili Prepiši nekoliko lijepih rečenica. (*2-3 rečenice) 7. Oblikovati poruku pjesme
9. Nacrtaj ono što ti je bilo najzanimljivije u priči. ( *Ne precrtavaj!) Bilješke nakon čitanja
10. Lično mišljenje o djelu. 8. Moje mišljenje o pjesmi
Bilješke nakon čitanja 9. Ilustracija
11. Odrediti poruku djela Zadaci za stvaralačko izražavanje
Zadaci za stvaralačko izražavanje 10. Napisati pjesmu upotrebom nekih pjesnikovih riječi
12. Napisati vlastitu izreku, prikazati tekst u ili dopuniti pjesmu novim stihovima
stripu. 11. Osjećanja potaknuta pjesmom izraziti bojom ili
riječima
2. Ime i prezime pisca 2. Ime i prezime pisca
3. Kraća bilješka o piscu
Bilješke tokom čitanja Bilješke tokom čitanja
4. Kratak sadržaj (Fabula)
5. Glavni likovi ( *Glavni likovi u priči su ...) 3. Naslov pjesme
6. Osobine glavnih likova. ( *Princ je hrabar zato što je ...) 4. Odrediti o kome ili o čemu je pjesma
7. Mjesto gdje se događa radnja. 5. Odrediti kakva je pjesma
8. Šta ti je najljepše u priči ? ( *2-3-rečenice) 6. O pjesmi ( koliko ima strofa, stihova, napisati
ili Šta si naučio iz te priče ? (*2-3 rečenice) stihove koji se rimuju)
ili Prepiši nekoliko lijepih rečenica. (*2-3 rečenice) 7. Oblikovati poruku pjesme
9. Nacrtaj ono što ti je bilo najzanimljivije u priči. ( *Ne precrtavaj!) Bilješke nakon čitanja
10. Lično mišljenje o djelu. 8. Moje mišljenje o pjesmi
Bilješke nakon čitanja 9. Ilustracija
11. Odrediti poruku djela Zadaci za stvaralačko izražavanje
Zadaci za stvaralačko izražavanje 10. Napisati pjesmu upotrebom nekih pjesnikovih riječi
12. Napisati vlastitu izreku, prikazati tekst u ili dopuniti pjesmu novim stihovima
stripu. 11. Osjećanja potaknuta pjesmom izraziti bojom ili
riječima
LEKTIRE U PETOM RAZREDU
Popis lektire:
Mato Lovrak: Vlak u snijegu
- Bisera Alikadic: Pjesme
- Nusret Idrizovic: Mrav i aždaha
- ••••• Narodne pjesme iz Gore i Župe
- Božana Njemcova: Zlatokosa djevojka
- Rizo Džafic: Tajne beskrajne
- Rifat Kukaj: Pripovijetke
- Alija Musić: Poljana kod šeste vodenice
- Vidoe Podgorec. Bijelo cigance (prvi dio)
-Ramadan Redžeplari: Čekmedže
Džonatan Svift: Guliverova putovanja
-Mirsad Becirbašic: Kako ja želim, kako ja hocu
Ivana Brlić Mažuranić: Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Advan Hozić: Stara tajna
Alija Dubočanin: Lađarski put
Branko Čopić: Magareće godine
Danijel Defo: Robinzon Kruso
Erih Najt: Lesi se vraća kući
Radiard Kiplong: Knjiga o džungli
Oskar Vajld: Sretni kraljević
Vesna Parun: Mačak džingis-kan i Miki trasi
Mato Lovrak: Družba Pere Kvržice
Mato Lovrak: Vlak u snijegu
- Bisera Alikadic: Pjesme
- Nusret Idrizovic: Mrav i aždaha
- ••••• Narodne pjesme iz Gore i Župe
- Božana Njemcova: Zlatokosa djevojka
- Rizo Džafic: Tajne beskrajne
- Rifat Kukaj: Pripovijetke
- Alija Musić: Poljana kod šeste vodenice
- Vidoe Podgorec. Bijelo cigance (prvi dio)
-Ramadan Redžeplari: Čekmedže
Džonatan Svift: Guliverova putovanja
-Mirsad Becirbašic: Kako ja želim, kako ja hocu
Ivana Brlić Mažuranić: Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Advan Hozić: Stara tajna
Alija Dubočanin: Lađarski put
Branko Čopić: Magareće godine
Danijel Defo: Robinzon Kruso
Erih Najt: Lesi se vraća kući
Radiard Kiplong: Knjiga o džungli
Oskar Vajld: Sretni kraljević
Vesna Parun: Mačak džingis-kan i Miki trasi
Mato Lovrak: Družba Pere Kvržice
Kako pisati čitalački dnevnik
Književna vrsta
Već od petog razreda učenici postupno usvajaju znanja o književnim vrstama. Tako učenik petog razreda poznaje pripovijetku, crticu, legendu, bajku, basnu; razlikuje lirsko i epsko pjesništvo. U ovoj bilješci valja imenovati književnu vrstu te prepoznati njezine najvažnije osobine. Dobro je pri određenju poslužiti se književnim leksikonom te tako proširiti svoje znanje.
Tematsko-idejni sloj djela:
Odrediti temu znači odrediti glavnu misao djela, pojam ili predmet o kojem se u djelu govori. Valja znati prepoznati glavnu, noseću misao djela, na koju se, u cjelini književnog djela, svode svi motivi i sve situacije u djelu. Uz temu prepoznajemo i ostale ideje: poruke i pouke pisca, koje očitavamo iz pojedinih situacija, likova ili događaja. Temu i ideje valja također sročiti kratko i jasno, a potom se može iskazati i vlastiti stav prema njima, kao rezultat promišljanja problematike književnog djela.
Prostor i vrijeme djela:
Određenje prostora i vremena radnje pomađe nam pri razumijevanju knjiđevnog djela. Kad su prostor i vrijeme jasni i jednoznačni, onda je ovo kratka bilješka koja radnju djela smješta u prostorne i vremenske okvire. Zanimljivo je određenje prostora i vremena u onim književnim djelima u kojima se pisac poigrava s njima: kad prostor nije stvaran ili kad nije određen, kad se miješaju različiti prostori zbivanja. Vrijeme može biti nestvarno, neodređeno, u rasponu od nikada do uvijek. Tada govorimo o svevremenosti, o relativnom vremenu. U takvim se djelima možemo i mi čitatelji poigravati, tumačeći prostor i vrijeme, tražeći njihove višeznačnosti.
Karakterizacija glavnog lika
Glavni lik književnog djela je onaj lik oko kojega se razvija radnja, čiju sudbinu pratimo tijekom pripovijedanja. On je pokretač radnje a ostali likovi stupaju u različite odnose s njim. On je gotovo uvijek karakteriziran cjelovito, ili barem detaljno u onoj osobini koja je presudna za razvoj radnje. Likove u književnom djelu obično upoznajemo na nekoliko razina, tako te najčešće govorimo o fizičkoj, psihičkoj i društvenoj karakterizaciji. Fizička karakterizacija jest vanjski izgled lika: njegov izgled, stas, dob, držanje, način odijevanja. Izgled lika često je povezan s njegovim psihičkim likom ili mjestom u društvu. Psihička karakterizacija upoznaje nas s unutarnjim svijetom lika. Upoznajemo njegovu narav, osobine, razmišljanja, stavove prema životu, ponašanje, odnose prema drugim ljudima. Često upoznajemo njegove unutrašnje probleme, sukobe. Etička strana lika pokazuje nam njegov odnos prema moralu. Valja uočavati postupke lika koji svjedoče o njegovoj naravi i životnim načelima. Često su upravo njegovi postupi i riječi najjači svjedoci njegove naravi. Zato ih valja prepoznavati i na temelju njih stvarati psihički portret lika. Socijalna karakterizacija jest određenje lika prema njegovu mjestu u društvu. Socijalne osobine jesu poreklo, imovinsko stanje, društveni status, obrazovanje, odnos društvene zajednice prema njemu.
Već od petog razreda učenici postupno usvajaju znanja o književnim vrstama. Tako učenik petog razreda poznaje pripovijetku, crticu, legendu, bajku, basnu; razlikuje lirsko i epsko pjesništvo. U ovoj bilješci valja imenovati književnu vrstu te prepoznati njezine najvažnije osobine. Dobro je pri određenju poslužiti se književnim leksikonom te tako proširiti svoje znanje.
Tematsko-idejni sloj djela:
Odrediti temu znači odrediti glavnu misao djela, pojam ili predmet o kojem se u djelu govori. Valja znati prepoznati glavnu, noseću misao djela, na koju se, u cjelini književnog djela, svode svi motivi i sve situacije u djelu. Uz temu prepoznajemo i ostale ideje: poruke i pouke pisca, koje očitavamo iz pojedinih situacija, likova ili događaja. Temu i ideje valja također sročiti kratko i jasno, a potom se može iskazati i vlastiti stav prema njima, kao rezultat promišljanja problematike književnog djela.
Prostor i vrijeme djela:
Određenje prostora i vremena radnje pomađe nam pri razumijevanju knjiđevnog djela. Kad su prostor i vrijeme jasni i jednoznačni, onda je ovo kratka bilješka koja radnju djela smješta u prostorne i vremenske okvire. Zanimljivo je određenje prostora i vremena u onim književnim djelima u kojima se pisac poigrava s njima: kad prostor nije stvaran ili kad nije određen, kad se miješaju različiti prostori zbivanja. Vrijeme može biti nestvarno, neodređeno, u rasponu od nikada do uvijek. Tada govorimo o svevremenosti, o relativnom vremenu. U takvim se djelima možemo i mi čitatelji poigravati, tumačeći prostor i vrijeme, tražeći njihove višeznačnosti.
Karakterizacija glavnog lika
Glavni lik književnog djela je onaj lik oko kojega se razvija radnja, čiju sudbinu pratimo tijekom pripovijedanja. On je pokretač radnje a ostali likovi stupaju u različite odnose s njim. On je gotovo uvijek karakteriziran cjelovito, ili barem detaljno u onoj osobini koja je presudna za razvoj radnje. Likove u književnom djelu obično upoznajemo na nekoliko razina, tako te najčešće govorimo o fizičkoj, psihičkoj i društvenoj karakterizaciji. Fizička karakterizacija jest vanjski izgled lika: njegov izgled, stas, dob, držanje, način odijevanja. Izgled lika često je povezan s njegovim psihičkim likom ili mjestom u društvu. Psihička karakterizacija upoznaje nas s unutarnjim svijetom lika. Upoznajemo njegovu narav, osobine, razmišljanja, stavove prema životu, ponašanje, odnose prema drugim ljudima. Često upoznajemo njegove unutrašnje probleme, sukobe. Etička strana lika pokazuje nam njegov odnos prema moralu. Valja uočavati postupke lika koji svjedoče o njegovoj naravi i životnim načelima. Često su upravo njegovi postupi i riječi najjači svjedoci njegove naravi. Zato ih valja prepoznavati i na temelju njih stvarati psihički portret lika. Socijalna karakterizacija jest određenje lika prema njegovu mjestu u društvu. Socijalne osobine jesu poreklo, imovinsko stanje, društveni status, obrazovanje, odnos društvene zajednice prema njemu.
Za prozni tekst Za lirski tekst (pišemo za 3 najdraže pjesme)
1. Naslov djela 1. Naslov djela
2. Ime i prezime pisca 2. Ime i prezime pisca
3. Bilješke o piscu 3. Naslov pjesme
4. Književni rod 4.1. Književni rod
5. Književna vrsta 4.2. Književna vrsta
6. Mjesto radnje 4.3. Vanjska struktura (strofe, stihovi..)
7. Vrijeme radnje 4.4. Rima ( obgrljena, parna ili ukrštena)
8. Tema 4.5. Tema
9. Ideja 4.6. Utisak
10. Kratki sadržaj (fabula)
11. Kompozicija djela (Uvod, zaplet, vrhunac, rasplet).
2. Ime i prezime pisca 2. Ime i prezime pisca
3. Bilješke o piscu 3. Naslov pjesme
4. Književni rod 4.1. Književni rod
5. Književna vrsta 4.2. Književna vrsta
6. Mjesto radnje 4.3. Vanjska struktura (strofe, stihovi..)
7. Vrijeme radnje 4.4. Rima ( obgrljena, parna ili ukrštena)
8. Tema 4.5. Tema
9. Ideja 4.6. Utisak
10. Kratki sadržaj (fabula)
11. Kompozicija djela (Uvod, zaplet, vrhunac, rasplet).
Lektira iz vrećice
Za izradu zadataka potrebna je papirna vrećica.
Uputstvo za izradu:
Prednja strana : naslovna strana knjige
Stražnja strana : kratak sadržaj, mišljenje o pročitanom djelu, opis i osobine lika / likova, upoređenja sebe i lika
Bočne strane : tvoje bilješke tokom ili nakon čitanja – najljepše rečenice, citati…
Radnje nekih priča : mjesto , ulica , grad
Ocjena pročitanog djela : Budi književni kritičar , ocijeni knjigu i obrazloži ocjenu svojim mišljenjem.
Prijedlog : Piši i crtaj na papir, tek onda prilijepi na vrećicu.
Prezentacija :
U vrećicu stavi 10 predmeta koji su povezani sa književnim djelom ( ako su predmeti veliki nacrtaj ih ).
Pripremi usmjenu prezentaciju djela. Predstavi književno djelo tako što ćeš o njemu pripovijedati prema predmetima u vrećici.
Budi maštovit / maštovita.
Uputstvo za izradu:
Prednja strana : naslovna strana knjige
Stražnja strana : kratak sadržaj, mišljenje o pročitanom djelu, opis i osobine lika / likova, upoređenja sebe i lika
Bočne strane : tvoje bilješke tokom ili nakon čitanja – najljepše rečenice, citati…
Radnje nekih priča : mjesto , ulica , grad
Ocjena pročitanog djela : Budi književni kritičar , ocijeni knjigu i obrazloži ocjenu svojim mišljenjem.
Prijedlog : Piši i crtaj na papir, tek onda prilijepi na vrećicu.
Prezentacija :
U vrećicu stavi 10 predmeta koji su povezani sa književnim djelom ( ako su predmeti veliki nacrtaj ih ).
Pripremi usmjenu prezentaciju djela. Predstavi književno djelo tako što ćeš o njemu pripovijedati prema predmetima u vrećici.
Budi maštovit / maštovita.
ZADACI + ZA LEKTIRE U PETOM RAZREDU
Zadaci za stvaralačko izražavanje
Napiši strip temeljen na pjesmici koja ti se najviše svidjela (ne zaboravi objašnjenje zašto baš ta pjesma)
Pisanje nastavka priče
Izrada plakata
Dramatizacija najzanimljivijeg djela priče
Sve o piscu u obliku izveštaja
Novinski članak- naše mišljenje o pročitanom djelu
Ilustracija jedne priče-slikovnica
Preoblikovati jednu priču
Pismo autoru
Radio reklama
Rasprava o knjizi
Izrada turističkog plakata temeljenog na priči
Reklama knjige
Sažetak priče
Nova naslovnica
Opisivanje ličnog doživljaja susreta s glavnim likom
Sažimanje glavne ideje u jednu rečenicu
Izrada slikovnice
Upoređenje- knjiga-film
Čitanje priče prijateljima
Monodrama glavnog lika
Osvrt na knjigu-kritika
Igrokaz
Igra-Ukrštene riječi s pojmovima iz knjige
Napiši strip temeljen na pjesmici koja ti se najviše svidjela (ne zaboravi objašnjenje zašto baš ta pjesma)
Pisanje nastavka priče
Izrada plakata
Dramatizacija najzanimljivijeg djela priče
Sve o piscu u obliku izveštaja
Novinski članak- naše mišljenje o pročitanom djelu
Ilustracija jedne priče-slikovnica
Preoblikovati jednu priču
Pismo autoru
Radio reklama
Rasprava o knjizi
Izrada turističkog plakata temeljenog na priči
Reklama knjige
Sažetak priče
Nova naslovnica
Opisivanje ličnog doživljaja susreta s glavnim likom
Sažimanje glavne ideje u jednu rečenicu
Izrada slikovnice
Upoređenje- knjiga-film
Čitanje priče prijateljima
Monodrama glavnog lika
Osvrt na knjigu-kritika
Igrokaz
Igra-Ukrštene riječi s pojmovima iz knjige
Kako postati pisac?
Kako napisati dobar sastav za školu
Da bi znali kako napisati dobar sastav za skolu morate poznavati osnove gramatike, pravopisa i nekih pravila kojih se trebate drzati. Naravno mozete vi i odlicno napisati sastav a da se ne drzite pravila. Pa mnogi od nekih knjizevnih velikana su pisali totalno van tadasnjih normi i sami time postavljali neke nove norme.
Ipak za sigurnu visoku ocjenu bitno je da uradite neke formalnosti koje nastavnici traze, kao sto je da imate uvod razradu i zakljucak (dva prsta uvučeno).
Priprema za pisanje sastava ( pismeni zadatak )
– Dobro razmisli o temi koju izabereš
– Razmisli o tome šta sve treba spomenuti ( samo važne detalje u vezi teme )
– Rad mora da ima početak, sredinu i kraj ( uvod, razradu i zaključak )
– Rečenice moraju biti jasne, slikovite, povezane
– Ne počinji rečenice na isti način
– Izbegavaj upotrebu lične zamenice JA
– U rad treba uneti svoja osećanja
– Vodi računa o pravopisu, rukopisu, urednosti
– Na kraju pročitaj svoj rad i ispravi greške koje zapaziš.
Da bi znali kako napisati dobar sastav za skolu morate poznavati osnove gramatike, pravopisa i nekih pravila kojih se trebate drzati. Naravno mozete vi i odlicno napisati sastav a da se ne drzite pravila. Pa mnogi od nekih knjizevnih velikana su pisali totalno van tadasnjih normi i sami time postavljali neke nove norme.
Ipak za sigurnu visoku ocjenu bitno je da uradite neke formalnosti koje nastavnici traze, kao sto je da imate uvod razradu i zakljucak (dva prsta uvučeno).
Priprema za pisanje sastava ( pismeni zadatak )
– Dobro razmisli o temi koju izabereš
– Razmisli o tome šta sve treba spomenuti ( samo važne detalje u vezi teme )
– Rad mora da ima početak, sredinu i kraj ( uvod, razradu i zaključak )
– Rečenice moraju biti jasne, slikovite, povezane
– Ne počinji rečenice na isti način
– Izbegavaj upotrebu lične zamenice JA
– U rad treba uneti svoja osećanja
– Vodi računa o pravopisu, rukopisu, urednosti
– Na kraju pročitaj svoj rad i ispravi greške koje zapaziš.
DOBRA KNJIGA NAM DAJE MOĆ DA POLETIMO..
O značaju čitanja dobrih priča tokom vaspitavanja djece
Dobre priče poučavaju djecu tako što ih pripremaju da uoče, razlikuju i vrednuju svoja osećanja, misli, i postupke, ali, takođe, i da naslute i prepoznaju osjećanja, misli i postupke kod ljudi iz svog okružnjenja.
Piše: Jovan Mrđenovački
Razmišljajući o vaspitanju dece, indijski pesnik Tagora pronicljivo zapaža da je važno prepoznati i zadovoljiti potrebu ličnosti deteta za dobrim i mudro napisanim ili izgovorenim pričama. Zato on, kada govori o priči, izuzetan značaj ovog književnog roda za formiranje ličnosti dece ističe velikim početnim slovom.„Mi detetu oduzimamo zemlju da bismo ga naučili geografiju, oduzimamo mu jezik da bismo ga naučili gramatiku. On žudi za Pričom, a zatrpan je listom činjenica i datuma…”
Dobra priča – umetnost dobrog – potpunog i iskrenog, životno nadahnutog pripovedanja, podstiče duhovni razvoj čoveka, a posebno dece. Ona ne samo da razvija sposobnost deteta da mašta o najrazličitijim ličnostima, događajima ili prostorima, već usredsređuje njegovu pažnju na osobine opisanih ličnosti i na značaj i uticaj ovih osobina na njihove međusobne odnose. Dobre priče poučavaju decu tako što ih pripremaju da uoče, razlikuju i vrednuju svoja osećanja, misli, i postupke, ali, takođe, i da naslute i prepoznaju osećanja, misli i postupke kod ljudi iz svog okružnjenja.
Bajke zauzimaju počasno mestoMeđu mnogim pričama koje deca slušaju u detinjstvu, bajke zauzimaju posebno, počasno mesto. Ovaj fenomen izvanredno tumači Grozdana Olujić, naša ugledna, širom sveta poznata autorka romana i bajki, prevodilac i antologičar.
Spoznavši značaj bajki za razvoj ličnosti deteta, ona ukazuje da „bajka detetu nudi nadu da je jedan humaniji svet ipak moguć, ili bi bar morao biti. Mudrija i starija od svih književnih rodova, bajka to dobro zna, kao što zna da zlatna jabuka čovekovog sna o sreći ne pada junaku sama od sebe u krilo. Da se do nje dođe, potrebno je preći pustinje i glečere, u bespuću naći put. A put je onoga ko ima snage da njime krene, poručuje bajka detetu zbunjenom i nesigurnom u sopstvene mogućnosti, otvarajući prostore jednog drugačijeg, lepšeg sveta kakav je moguć, možda samo u snu, jer bajka jeste čovekov san o sreći, čistije i lepše lice stvarnosti“.
„Od tkiva mašte, tkiva sna, gradi bajka svoj svet, na prvi pogled slučajan, izmišljen, irealan; zapravo sazdan na samim istinama prvog reda. Jer, šta je ako ne istina prvog reda poruka bajke da ljubav nadilazi sva zla, sve nevolje, da njena snaga brda pomera?“
(Grozdana Olujić, Poetika bajke).
Savremeni psiholozi danas su saglasni sa nadahnutim mišljenjem našeg poznatog pisca bajki, Grozdane Olujić, te otuda, iz ugla svoje struke preporučuju roditeljima da čitaju bajke čak i sasvim maloj deci. Oni zapažaju da su opisi ličnosti iz bajki dobra prilika da roditelji pitanjima podstiču dete da samostalno procenjuje ponašanje pozitivnih i negativnih junaka bajke. Poneki psiholozi ukazuju roditeljima da bezraložno strepe da će se njihova deca preplašiti kada se u bajkama susretnu sa zmajevima, čudovištima ili vešticama. Zato oni preporučuju roditeljima da sami biraju i deci čitaju bajke pošto, u tom slučaju mogu, uz pomoć mašte i humora, da „premoste“ ili izmene deo bajke ako primete da on trenutno uznemirava dete. Psiholozi ukazuju da će se deca susresti sa bajkama u društvu vršnjaka u vrtiću, i da od opisa čudovišta iz bajki na dete mnogo neprijatnije deluju scene nasilja koje ona opažaju na filmu ili na televiziji. Smatraju da bajke na neki način pripremaju dete za susret sa bolnim situacijama u stvarnosti kao što su, bolest, rastanak, smrt, zloba ili pakost pojedinih ljudi iz realnog okruženja.
Postoje i oni koji kritikuju bajke, upozoravajući da su pojedini junaci bajke loš model za ličnost deteta. Oni kritikuju „šemu“ u bajkama, unutar koje su princeze uvek toliko lepe da svojom telesnom privlačnošću osvajaju naklonost predivnog i bogatog princa. Možda su ovi kritičari ogorčeni na ovaj model junaka bajki povređeni postupcima mladih koji se, ponekad, zaista pretvatraju u lovce na veliki miraz ili nasledstvo. Ipak, njihova kritika previđa da u tim istim bajkama koje kritikuju, deca mogu da pronađu sadržaje koji ih uče prepoznavanju značajnih vrlina kao što su upornost, nada, odlučnost…
Bajke
Najstarija vrsta nardne proze. Pune su čudesnog, neverovatnog i naprirodnog. Čovek u njima ima neobične osobine i čudesne moći; ispunjava najteže zadatke, razume govor životinja i biljaka. Pune su i nestvarnih bića: zmajeva, vila, veštica, aždaja, čarobnjaka i čarobnih svirala, vode koja oživljava mrtve. U njima je završetak uvek lep: dobar bude nagrađen, zao kažnjen i pravda pobeđuje. Poznate su: Pepeljuga, Tamni vilajet, Nemušti jezik i mnoge druge.
Narodne basne
U njima se, preko likova životinja, biljaka, predmeta otkrivaju osobine ljudi i ukazuje se na njihove nedostatke i mane kao razumnih bića. Pojedine životinje uvek predstavljaju /oličavaju/ određene čovekove osobine: vuk je zao i krvoločan, medved je trapav i glup, lav je snažan i nezavistan, lisica je lukava i prepredena, zec je plašljliv, jagnje je bezazleno i umiljato, mrav radan i neumoran.
U basnama se saopštavaju dve situacije /scene, zgode/, retko tri, i iste su uzročno-posledično povezane. Često se sastoje iz dijeloga sa jasno naglašenim završetkom poentom, porukom/. Poznate basne su: Crv i lav, Nije vjera tvrda u jačega, Kako se medvjed prevario i druge.
Poslovice
Umne i slikovite poruke ikazane jednom rečenicom nazivaju se poslovice. To je jedna prava i uverljiva pesnička slika satkana od jedne misli. U njima je, «rečima tesno, a mislima prostrano». Poslovice su: Drvo je drvo, kam je kam, a čovek je i drvo i kam; Koliko je od neba do zemlje, toliko je od nečoveka do čoveka.; Roditelji su bez mita prijatelji; Šta možeš danas, ne ostavljaj za sutra; I druge poslušaj i svoje pameti imaj; Bez izvora nema vode, ni života bez slobode!.
Izreke
Kao i poslovice i narodne izreke, samo jednom rečenicom, jednom pesničkom slikom, kazuju – izriču njenu misao. Dok poslovice uvek imaju nameru da upute i pouče, izreke služe kao slikovit ukras u govoru. Često je teško razlikovati izreku od poslovice, mada svaka izreka ima iza sebe neku zgodu, pričicu, anegdotu. Izreke: Zgrčio se ko dve pare u kesi; I go i bos i još mu zima; Da nosa nema paso bi travu; Naoblačio se kao da će mu kiša iz čela udariti; Kad mi gusle ne mogu da gude, ne mili mi se ni što sam slep!.
Zagonetke
Igre rečima bez zalaženja u životne probleme. Sastoje se iz dva dela; opisa predmeta, odnosno postavljanja pitanja, zadatka – zagonetke i davanja odgovora, rešenja – odgonetke.
Svaka zagonetka je jedan pesnički zadatak, jer zagonetka prevodi predmet zagonetanja na određenu pesničku sliku. Da bi predmet što bolje i veštije sakrio, onaj koji zagoneta pravi uspešne jezičke zamke i skrivalice, obrće i preokreće reči i njima se vešto poigrava. Otuda svaka zagonetka deluje očaravajuće svojom izuzetnom slikovitošću i muzikalnošću.
Pitalice
Narodne pitalice se najčešće sastoje iz postavljenog pitanja i pravog, umnog, često duhovitog odgovora;
Piše: Jovan Mrđenovački
Razmišljajući o vaspitanju dece, indijski pesnik Tagora pronicljivo zapaža da je važno prepoznati i zadovoljiti potrebu ličnosti deteta za dobrim i mudro napisanim ili izgovorenim pričama. Zato on, kada govori o priči, izuzetan značaj ovog književnog roda za formiranje ličnosti dece ističe velikim početnim slovom.„Mi detetu oduzimamo zemlju da bismo ga naučili geografiju, oduzimamo mu jezik da bismo ga naučili gramatiku. On žudi za Pričom, a zatrpan je listom činjenica i datuma…”
Dobra priča – umetnost dobrog – potpunog i iskrenog, životno nadahnutog pripovedanja, podstiče duhovni razvoj čoveka, a posebno dece. Ona ne samo da razvija sposobnost deteta da mašta o najrazličitijim ličnostima, događajima ili prostorima, već usredsređuje njegovu pažnju na osobine opisanih ličnosti i na značaj i uticaj ovih osobina na njihove međusobne odnose. Dobre priče poučavaju decu tako što ih pripremaju da uoče, razlikuju i vrednuju svoja osećanja, misli, i postupke, ali, takođe, i da naslute i prepoznaju osećanja, misli i postupke kod ljudi iz svog okružnjenja.
Bajke zauzimaju počasno mestoMeđu mnogim pričama koje deca slušaju u detinjstvu, bajke zauzimaju posebno, počasno mesto. Ovaj fenomen izvanredno tumači Grozdana Olujić, naša ugledna, širom sveta poznata autorka romana i bajki, prevodilac i antologičar.
Spoznavši značaj bajki za razvoj ličnosti deteta, ona ukazuje da „bajka detetu nudi nadu da je jedan humaniji svet ipak moguć, ili bi bar morao biti. Mudrija i starija od svih književnih rodova, bajka to dobro zna, kao što zna da zlatna jabuka čovekovog sna o sreći ne pada junaku sama od sebe u krilo. Da se do nje dođe, potrebno je preći pustinje i glečere, u bespuću naći put. A put je onoga ko ima snage da njime krene, poručuje bajka detetu zbunjenom i nesigurnom u sopstvene mogućnosti, otvarajući prostore jednog drugačijeg, lepšeg sveta kakav je moguć, možda samo u snu, jer bajka jeste čovekov san o sreći, čistije i lepše lice stvarnosti“.
„Od tkiva mašte, tkiva sna, gradi bajka svoj svet, na prvi pogled slučajan, izmišljen, irealan; zapravo sazdan na samim istinama prvog reda. Jer, šta je ako ne istina prvog reda poruka bajke da ljubav nadilazi sva zla, sve nevolje, da njena snaga brda pomera?“
(Grozdana Olujić, Poetika bajke).
Savremeni psiholozi danas su saglasni sa nadahnutim mišljenjem našeg poznatog pisca bajki, Grozdane Olujić, te otuda, iz ugla svoje struke preporučuju roditeljima da čitaju bajke čak i sasvim maloj deci. Oni zapažaju da su opisi ličnosti iz bajki dobra prilika da roditelji pitanjima podstiču dete da samostalno procenjuje ponašanje pozitivnih i negativnih junaka bajke. Poneki psiholozi ukazuju roditeljima da bezraložno strepe da će se njihova deca preplašiti kada se u bajkama susretnu sa zmajevima, čudovištima ili vešticama. Zato oni preporučuju roditeljima da sami biraju i deci čitaju bajke pošto, u tom slučaju mogu, uz pomoć mašte i humora, da „premoste“ ili izmene deo bajke ako primete da on trenutno uznemirava dete. Psiholozi ukazuju da će se deca susresti sa bajkama u društvu vršnjaka u vrtiću, i da od opisa čudovišta iz bajki na dete mnogo neprijatnije deluju scene nasilja koje ona opažaju na filmu ili na televiziji. Smatraju da bajke na neki način pripremaju dete za susret sa bolnim situacijama u stvarnosti kao što su, bolest, rastanak, smrt, zloba ili pakost pojedinih ljudi iz realnog okruženja.
Postoje i oni koji kritikuju bajke, upozoravajući da su pojedini junaci bajke loš model za ličnost deteta. Oni kritikuju „šemu“ u bajkama, unutar koje su princeze uvek toliko lepe da svojom telesnom privlačnošću osvajaju naklonost predivnog i bogatog princa. Možda su ovi kritičari ogorčeni na ovaj model junaka bajki povređeni postupcima mladih koji se, ponekad, zaista pretvatraju u lovce na veliki miraz ili nasledstvo. Ipak, njihova kritika previđa da u tim istim bajkama koje kritikuju, deca mogu da pronađu sadržaje koji ih uče prepoznavanju značajnih vrlina kao što su upornost, nada, odlučnost…
Bajke
Najstarija vrsta nardne proze. Pune su čudesnog, neverovatnog i naprirodnog. Čovek u njima ima neobične osobine i čudesne moći; ispunjava najteže zadatke, razume govor životinja i biljaka. Pune su i nestvarnih bića: zmajeva, vila, veštica, aždaja, čarobnjaka i čarobnih svirala, vode koja oživljava mrtve. U njima je završetak uvek lep: dobar bude nagrađen, zao kažnjen i pravda pobeđuje. Poznate su: Pepeljuga, Tamni vilajet, Nemušti jezik i mnoge druge.
Narodne basne
U njima se, preko likova životinja, biljaka, predmeta otkrivaju osobine ljudi i ukazuje se na njihove nedostatke i mane kao razumnih bića. Pojedine životinje uvek predstavljaju /oličavaju/ određene čovekove osobine: vuk je zao i krvoločan, medved je trapav i glup, lav je snažan i nezavistan, lisica je lukava i prepredena, zec je plašljliv, jagnje je bezazleno i umiljato, mrav radan i neumoran.
U basnama se saopštavaju dve situacije /scene, zgode/, retko tri, i iste su uzročno-posledično povezane. Često se sastoje iz dijeloga sa jasno naglašenim završetkom poentom, porukom/. Poznate basne su: Crv i lav, Nije vjera tvrda u jačega, Kako se medvjed prevario i druge.
Poslovice
Umne i slikovite poruke ikazane jednom rečenicom nazivaju se poslovice. To je jedna prava i uverljiva pesnička slika satkana od jedne misli. U njima je, «rečima tesno, a mislima prostrano». Poslovice su: Drvo je drvo, kam je kam, a čovek je i drvo i kam; Koliko je od neba do zemlje, toliko je od nečoveka do čoveka.; Roditelji su bez mita prijatelji; Šta možeš danas, ne ostavljaj za sutra; I druge poslušaj i svoje pameti imaj; Bez izvora nema vode, ni života bez slobode!.
Izreke
Kao i poslovice i narodne izreke, samo jednom rečenicom, jednom pesničkom slikom, kazuju – izriču njenu misao. Dok poslovice uvek imaju nameru da upute i pouče, izreke služe kao slikovit ukras u govoru. Često je teško razlikovati izreku od poslovice, mada svaka izreka ima iza sebe neku zgodu, pričicu, anegdotu. Izreke: Zgrčio se ko dve pare u kesi; I go i bos i još mu zima; Da nosa nema paso bi travu; Naoblačio se kao da će mu kiša iz čela udariti; Kad mi gusle ne mogu da gude, ne mili mi se ni što sam slep!.
Zagonetke
Igre rečima bez zalaženja u životne probleme. Sastoje se iz dva dela; opisa predmeta, odnosno postavljanja pitanja, zadatka – zagonetke i davanja odgovora, rešenja – odgonetke.
Svaka zagonetka je jedan pesnički zadatak, jer zagonetka prevodi predmet zagonetanja na određenu pesničku sliku. Da bi predmet što bolje i veštije sakrio, onaj koji zagoneta pravi uspešne jezičke zamke i skrivalice, obrće i preokreće reči i njima se vešto poigrava. Otuda svaka zagonetka deluje očaravajuće svojom izuzetnom slikovitošću i muzikalnošću.
Pitalice
Narodne pitalice se najčešće sastoje iz postavljenog pitanja i pravog, umnog, često duhovitog odgovora;
Klikom na dugme dole povezat ćete se na sajt -Dečji snovi