Ahmet Hromadžić
Ahmet Hromadžić je istaknuti bosanskohercegovački književnik, koji je rođen 11. oktobra 1923. godine, u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, gdje je završio osnovnu školu. Tehničku i Višu pedagošku školu završio je u Sarajevu.Pisao je pripovijetke i romane za djecu i odrasle, književne i teatarske kritike, književne reportaže, crtice i članke. Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike, uvrštene u izbore dječije literature i lektire nekih evropskih zemalja (Italija, Norveška, Belgija). Neka od najpoznatijih Hromadžićevih djela su: "Labudova poljana", roman, Sarajevo, 1952.; "Patuljak iz Zaboravljene zemlje", roman, Sarajevo, 1956.; "Patuljak vam priča", pripovijetke, Sarajevo, 1957.; "Okamenjeni vukovi", roman, Sarajevo, 1963.; "Dječji pisci o sebi",( I, II, III ) proza, Sarajevo 1963.; i mnoga druga. Ahmet Hromadžić je umro 1. januara 2003. godine, u Sarajevu.
Ahmet Hromadžić je istaknuti bosanskohercegovački književnik, koji je rođen 11. oktobra 1923. godine, u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, gdje je završio osnovnu školu. Tehničku i Višu pedagošku školu završio je u Sarajevu.Pisao je pripovijetke i romane za djecu i odrasle, književne i teatarske kritike, književne reportaže, crtice i članke. Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike, uvrštene u izbore dječije literature i lektire nekih evropskih zemalja (Italija, Norveška, Belgija). Neka od najpoznatijih Hromadžićevih djela su: "Labudova poljana", roman, Sarajevo, 1952.; "Patuljak iz Zaboravljene zemlje", roman, Sarajevo, 1956.; "Patuljak vam priča", pripovijetke, Sarajevo, 1957.; "Okamenjeni vukovi", roman, Sarajevo, 1963.; "Dječji pisci o sebi",( I, II, III ) proza, Sarajevo 1963.; i mnoga druga. Ahmet Hromadžić je umro 1. januara 2003. godine, u Sarajevu.
Ela Peroci
Ela Peroci je rođena u Rogaškoj Slatini, 11. februara 1922. i umrla u Ljubljani, 18.novembra 2001.) Bila je slovenska pedagoginja i novinarka, a najpoznatija je kao slovenska dječja spisateljica. Djela su joj prevedena i na hrvatski jezik. Gimnaziju i učiteljsku školu je završila u Ljubljani. Poznata djela su:
Maca papučarica
Djeco, laku noć
Zvončići zvone
Moj kišobrančić, moj balončić
Suncobran balončić i druge priče
Ela Peroci je rođena u Rogaškoj Slatini, 11. februara 1922. i umrla u Ljubljani, 18.novembra 2001.) Bila je slovenska pedagoginja i novinarka, a najpoznatija je kao slovenska dječja spisateljica. Djela su joj prevedena i na hrvatski jezik. Gimnaziju i učiteljsku školu je završila u Ljubljani. Poznata djela su:
Maca papučarica
Djeco, laku noć
Zvončići zvone
Moj kišobrančić, moj balončić
Suncobran balončić i druge priče
Gustav Krklec
Gustav Krklec je rođen u Udbinju kraj Karlovca, 23. juna 1899. i umro u Zagrebu, 30. oktobra 1977.) Bio je hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća
Najvažniji dio Krklecova književnoga djela čine stihovi. Njegovo antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu. Pisao je i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkog, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Krklec se bavio i takozvanom dnevnom kritikom. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja.
Djela su mu: Lirika, 1919. Srebrna cesta, 1921. Beskućnici, 1921. Nove pjesme, 1923. Ljubav ptica, 1926. Izlet u nebo, 1928. San pod brezom, 1940. Darovi za bezimenu, 1942. Ranjeni galeb: pjesme šestorice, Naklada "Hrvatski orač", Zagreb, 1942. (suautori Frano Alfirević, Salih Alić, Nikola Šop,Vlado Vlaisavljević i Ivo Balentović)[3] Tamnica vremena, 1944. Lica i krajolici, 1954. Pisma Martina Lipnjaka iz provincije, 1956. Noćno iverje, 1960.
Gustav Krklec je rođen u Udbinju kraj Karlovca, 23. juna 1899. i umro u Zagrebu, 30. oktobra 1977.) Bio je hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća
Najvažniji dio Krklecova književnoga djela čine stihovi. Njegovo antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu. Pisao je i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkog, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Krklec se bavio i takozvanom dnevnom kritikom. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja.
Djela su mu: Lirika, 1919. Srebrna cesta, 1921. Beskućnici, 1921. Nove pjesme, 1923. Ljubav ptica, 1926. Izlet u nebo, 1928. San pod brezom, 1940. Darovi za bezimenu, 1942. Ranjeni galeb: pjesme šestorice, Naklada "Hrvatski orač", Zagreb, 1942. (suautori Frano Alfirević, Salih Alić, Nikola Šop,Vlado Vlaisavljević i Ivo Balentović)[3] Tamnica vremena, 1944. Lica i krajolici, 1954. Pisma Martina Lipnjaka iz provincije, 1956. Noćno iverje, 1960.
Šimo Ešić
Šimo Ešić (Breze kod Tuzle, 6. veljače 1954.) je hrvatski pjesnik za djecu, pripovjedač, dramski pisac i novinar iz BiH. Živi kao slobodni umjetnik u Njemačkoj i u Tuzli. U književnosti se javlja 1969. godine prvom zbirkom pjesama Zdravica na kraju djetinjstva. Od 1974. godine član je Društva književnika Bosne i Hercegovine. Djela Šime Ešića prevedena su na talijanski, ruski, bugarski, mađarski, turski i poljski jezik. Zdravica na kraju djetinjstva, 1969. godine Enci menci na kamenci (sa I. V. Rorićem), 1970. godine Vezena torbica, 1973. i 1997. (školska lektira u osnovnim školama u BiH) Razglednice grada, 1974. (sa S. Jankovićem) Rudarev kućerak, 1979, 1983, 1984, 1986, 1988, 1989, 1990, 1995. i 2012. (nagrada za najbolju knjigu za * djecu u Bosni i Hercegovini, zastupljena u kompletima Dječja književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 20 knjiga i Hrvatska književnost za djecu i mladež u 25 knjiga) Pola igra, pola zbilja, 1980. i 2005. Buntovno selo na dlanu, 1981. Drugari (sa I. V. Rorićem, Todorom Bjelkićem, M. Odalović i D. Radulović), 1982. Garavo sunce, 1983. Šuma, 1985. Šta li mrda iza brda 1985. i 1988. Putovanka, 1986, 1987, 1988. i 1988. Čik dopuni, čik pogodi (s I. V. Rorićem), 1986. Dodir zavičaja (s I. V. Rorićem i Aljošom Musićem), 1986. 1987. Pričaonica (s I. V. Rorićem), 1987. Bijeli svijet, šareni svijet, 1997. (školska lektira u osnovnim školama u BiH) Prvarica, 1999. Zrnce sreće, 2007. Mislilice i štoštaljke, 2008. Vrelo ljepote – Antologija bosanskohercegovačke poezije za djecu, 2008, 2009, 2010, 2012. i 2013. (školska lektira u osnovnim školama u BiH) Kako se crta sunce, 2010. i 2012. Prva ljubav treći put, 2011., 2012. i 2013. Izmislionica u selu Pričevac, 2013.
Šimo Ešić (Breze kod Tuzle, 6. veljače 1954.) je hrvatski pjesnik za djecu, pripovjedač, dramski pisac i novinar iz BiH. Živi kao slobodni umjetnik u Njemačkoj i u Tuzli. U književnosti se javlja 1969. godine prvom zbirkom pjesama Zdravica na kraju djetinjstva. Od 1974. godine član je Društva književnika Bosne i Hercegovine. Djela Šime Ešića prevedena su na talijanski, ruski, bugarski, mađarski, turski i poljski jezik. Zdravica na kraju djetinjstva, 1969. godine Enci menci na kamenci (sa I. V. Rorićem), 1970. godine Vezena torbica, 1973. i 1997. (školska lektira u osnovnim školama u BiH) Razglednice grada, 1974. (sa S. Jankovićem) Rudarev kućerak, 1979, 1983, 1984, 1986, 1988, 1989, 1990, 1995. i 2012. (nagrada za najbolju knjigu za * djecu u Bosni i Hercegovini, zastupljena u kompletima Dječja književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 20 knjiga i Hrvatska književnost za djecu i mladež u 25 knjiga) Pola igra, pola zbilja, 1980. i 2005. Buntovno selo na dlanu, 1981. Drugari (sa I. V. Rorićem, Todorom Bjelkićem, M. Odalović i D. Radulović), 1982. Garavo sunce, 1983. Šuma, 1985. Šta li mrda iza brda 1985. i 1988. Putovanka, 1986, 1987, 1988. i 1988. Čik dopuni, čik pogodi (s I. V. Rorićem), 1986. Dodir zavičaja (s I. V. Rorićem i Aljošom Musićem), 1986. 1987. Pričaonica (s I. V. Rorićem), 1987. Bijeli svijet, šareni svijet, 1997. (školska lektira u osnovnim školama u BiH) Prvarica, 1999. Zrnce sreće, 2007. Mislilice i štoštaljke, 2008. Vrelo ljepote – Antologija bosanskohercegovačke poezije za djecu, 2008, 2009, 2010, 2012. i 2013. (školska lektira u osnovnim školama u BiH) Kako se crta sunce, 2010. i 2012. Prva ljubav treći put, 2011., 2012. i 2013. Izmislionica u selu Pričevac, 2013.
Nasiha Kapidžić-Hadžić
Nasiha Kapidžić-Hadžić rođena je 6. navembra 1931. godine u Banjoj Luci gdje je i završila osnovnu školu i gimnaziju a studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Kao profesor radila je u banjalučkoj gimnaziji, nakon čega je bila urednik u Dječijem programu Radio-Sarajeva, urednik biblioteke "Lastavica" i drugih biblioteka za djecu i omladinu u IP "Veselin Masleša" u Sarajevu. Pjesnik je, prozaist i dramski pisac. Za djecu je napisala: Maskembal u šumi, Vezeni most, Skrivena priča, Kad si bila mala, Od tvog grada do mog grada, Glas djetinjstva, Liliput i druge. Pjesme i priče Nasihe Kapidžić-Hadžić objavljene su u više izbora, zastupljene u čitankama, u školskoj lektiri, prevođene na druge jezike i zastupljene u nekim stranim antologijama. Dramske igre za djecu izvođene su na radiju i u pozorištu (San o livadici, Loncipunum čudan grad). Dobitnik je više nagrada i priznanja, među kojima su: Dvadesetsedmojulska nagrada, Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, nagrada "Veselin Masleša" grada Banjaluke i dvije godišnje nagrade izdavačke kuće "Svjetlost". Rat u Bosni 1992. zatekao ju je u Sarajevu, u penziji, narušenog zdravlja. Umrla u septembru 1995. godine. |
Azra Aličić-Đečević
Azra Aličić-Đečevićrođena je u Sarajevu 18.8.1965. godine. U rodnom gradu
završila je gimnazijsko obrazovanje (saradnik prevodioca za engleski i francuski jezik).
Agresija na BiH zaustavila ju je na trećoj godini studija, na grupi Engleski jezik i
književnost, Filozofskog fakulteta u Sarajevu, gdje je, takode, studirala i arapski jezik.
Cijelo vrijeme rata boravi u Sarajevu.
Potiče iz porodice intelektualaca gdje stiče izuzetnu kulturu čitanja. Svoje prve
literarne radove objavljuje kao osnovnoškolac i srednjoškolac, a u ratnom izdanju "Vesele
sveske" objavljuje priču Čudesni svijet slova. Potom, svoje priče objavljuje u listu za
mlade "Lastavica".
Piše poeziju i prozu.
Svoju prvu knjigu "Priča i Zlatno pero" objavila je 1997. godine i odmah privukla
pažnju i kritike i čitalaca.
Književnica živi u Sarajevu.
Azra Aličić-Đečevićrođena je u Sarajevu 18.8.1965. godine. U rodnom gradu
završila je gimnazijsko obrazovanje (saradnik prevodioca za engleski i francuski jezik).
Agresija na BiH zaustavila ju je na trećoj godini studija, na grupi Engleski jezik i
književnost, Filozofskog fakulteta u Sarajevu, gdje je, takode, studirala i arapski jezik.
Cijelo vrijeme rata boravi u Sarajevu.
Potiče iz porodice intelektualaca gdje stiče izuzetnu kulturu čitanja. Svoje prve
literarne radove objavljuje kao osnovnoškolac i srednjoškolac, a u ratnom izdanju "Vesele
sveske" objavljuje priču Čudesni svijet slova. Potom, svoje priče objavljuje u listu za
mlade "Lastavica".
Piše poeziju i prozu.
Svoju prvu knjigu "Priča i Zlatno pero" objavila je 1997. godine i odmah privukla
pažnju i kritike i čitalaca.
Književnica živi u Sarajevu.
Mirsad Bećirbašić
Mirsad Bećirbašić rođen je 1952. godine u Sarajevu.
Za mlade je objavio:
NAUŠNICE OD TREŠANJA, pjesme, 1974. g.
PTICODROM, proza, 1977. g.
ŠKOLA BALETA, pjesme, 1981. g.
SUNCE NA ROLAMA, pjesme, 1985. g.
KAKO SU SE ZAVOLJELI BABA ROGA I DJEDA MRAZ, bajka, 1987. g.
DRUGA LJUBAV, pjesme, 1990. g.
LJILJAN CVIJET CVJETOVA, poema, 1994. g.
BAJKA O LJILJANU, pjesme, 1995. g.
KAD JA POĐOH NA BENBAŠU, pjesme, 1995. g.
Pjesme iz knjige SUNCE NA ROLAMA poslužile su kao libreto za istoimenu rok operu koja je premijerno izvedena 1988. godine. Jedan je od osnivača dječijeg eksperimentalnog pozorišta CUCA VARALICA. Živi u rodnom gradu.
Mirsad Bećirbašić rođen je 1952. godine u Sarajevu.
Za mlade je objavio:
NAUŠNICE OD TREŠANJA, pjesme, 1974. g.
PTICODROM, proza, 1977. g.
ŠKOLA BALETA, pjesme, 1981. g.
SUNCE NA ROLAMA, pjesme, 1985. g.
KAKO SU SE ZAVOLJELI BABA ROGA I DJEDA MRAZ, bajka, 1987. g.
DRUGA LJUBAV, pjesme, 1990. g.
LJILJAN CVIJET CVJETOVA, poema, 1994. g.
BAJKA O LJILJANU, pjesme, 1995. g.
KAD JA POĐOH NA BENBAŠU, pjesme, 1995. g.
Pjesme iz knjige SUNCE NA ROLAMA poslužile su kao libreto za istoimenu rok operu koja je premijerno izvedena 1988. godine. Jedan je od osnivača dječijeg eksperimentalnog pozorišta CUCA VARALICA. Živi u rodnom gradu.
Enisa Osmančević-Ćurić
Enisa Osmančević-Ćurić rođena je 16. maja 1945. godine u Banjaluci. Zavrčila je Višu pedagošku – grupa SHHS jezik i književnost.
Piše pjesme za djecu. Objavila je dosad tri zbirke stihova za djecu: Pramčiok (1971), Klempav oblak (1980) i Svjetlac u koprivama (1984). Zastupljena je u više antologija i izbora. Njene se pjesme nalaze u Izboru iz bosanskohercegovačke poezije za djecu koja je u čitankama i lektiri za drugi, treći i peti razred osnovne škole u BiH.
Živi i radi u Banjaluci.
Enisa Osmančević-Ćurić rođena je 16. maja 1945. godine u Banjaluci. Zavrčila je Višu pedagošku – grupa SHHS jezik i književnost.
Piše pjesme za djecu. Objavila je dosad tri zbirke stihova za djecu: Pramčiok (1971), Klempav oblak (1980) i Svjetlac u koprivama (1984). Zastupljena je u više antologija i izbora. Njene se pjesme nalaze u Izboru iz bosanskohercegovačke poezije za djecu koja je u čitankama i lektiri za drugi, treći i peti razred osnovne škole u BiH.
Živi i radi u Banjaluci.
Djani Rodari
Djani Rodari (1920–1980) jedan je od najpoznatijih italijanskih pisaca za decu dvadesetog veka. Junaci njegovih prica, koji prolaze kroz neocekivane i cudesne dogadjaje, omiljeni su medju decom sirom sveta. Rodarijeve knjige prevedene su na razne jezike, a u mnogim zemljama usle su i u skolsku lektiru. O tome da je Rodari veliki svetski pisac svedoci i Andersenova nagrada koju je dobio 1970. godine. Djani Rodari se pokazao kao izuzetan poznavalac decije neiskvarene maste. Njegove knjige pricaju price ali i mame citaoce da sami izmisljaju price za svoju decu kao i da podsticu decu da ucestvuju aktivno u smisljanju price. Mastu deteta je lako pokrenuti kreirajuci "sta ako.." scenario, spajajuci naizgled nespojive reci i fraze, prepricavati popularne narodne price smisljajuci im drugaciji tok i kraj, podsticati decu pitanjima "sta mislis da ce se sledece desiti?", itd.
U izdanju Kreativnog centra za sada se mogu naci tri knjige ovog poznatog "majstora za decije price":
Djani Rodari (1920–1980) jedan je od najpoznatijih italijanskih pisaca za decu dvadesetog veka. Junaci njegovih prica, koji prolaze kroz neocekivane i cudesne dogadjaje, omiljeni su medju decom sirom sveta. Rodarijeve knjige prevedene su na razne jezike, a u mnogim zemljama usle su i u skolsku lektiru. O tome da je Rodari veliki svetski pisac svedoci i Andersenova nagrada koju je dobio 1970. godine. Djani Rodari se pokazao kao izuzetan poznavalac decije neiskvarene maste. Njegove knjige pricaju price ali i mame citaoce da sami izmisljaju price za svoju decu kao i da podsticu decu da ucestvuju aktivno u smisljanju price. Mastu deteta je lako pokrenuti kreirajuci "sta ako.." scenario, spajajuci naizgled nespojive reci i fraze, prepricavati popularne narodne price smisljajuci im drugaciji tok i kraj, podsticati decu pitanjima "sta mislis da ce se sledece desiti?", itd.
U izdanju Kreativnog centra za sada se mogu naci tri knjige ovog poznatog "majstora za decije price":
Hans Kristijan Andersen
Hans Kristijan Andersen (2. april 1805. - 4. avgust 1875.) se smatra za najznačajnije ime kada se govori o bajkama. Paul Hazara ga je nazvao kraljem dečijih pisaca sledećim rečima: „Andersen je kralj jer niko poput njega nije znao prodreti u dušu bića i stvari“. On je proširio tematiku bajke, razvijao narodne motiva (Divlji labudi), ali i stvarao originalne priče. Njegove priče su blistave, razumljive, bude maštu i lako mogu zaneti dete, jer on sam ume da mašta, uviđa razna čudesa i razmišlja kao deca. „Čitav je svet pun čudesa, ali mi smo na njih tako navikli da ih nazivamo svakodnevnim stvarim“- Andersen. Kvalitet njegovih bajki je i u tome što je uklopio poeziju u priču, unosio nove motive, pisao bogatim, lakim i lepršavim jezikom, s puno humora ispod kog se često mogu naći ozbiljni, tužni, ironični motivi iz kojih deca mogu učiti- „Olovni vojnik“, „Carevo novo odelo“, „Mala sirena“...
Hans Kristijan Andersen (2. april 1805. - 4. avgust 1875.) se smatra za najznačajnije ime kada se govori o bajkama. Paul Hazara ga je nazvao kraljem dečijih pisaca sledećim rečima: „Andersen je kralj jer niko poput njega nije znao prodreti u dušu bića i stvari“. On je proširio tematiku bajke, razvijao narodne motiva (Divlji labudi), ali i stvarao originalne priče. Njegove priče su blistave, razumljive, bude maštu i lako mogu zaneti dete, jer on sam ume da mašta, uviđa razna čudesa i razmišlja kao deca. „Čitav je svet pun čudesa, ali mi smo na njih tako navikli da ih nazivamo svakodnevnim stvarim“- Andersen. Kvalitet njegovih bajki je i u tome što je uklopio poeziju u priču, unosio nove motive, pisao bogatim, lakim i lepršavim jezikom, s puno humora ispod kog se često mogu naći ozbiljni, tužni, ironični motivi iz kojih deca mogu učiti- „Olovni vojnik“, „Carevo novo odelo“, „Mala sirena“...
Bisera Alikadić
Bisera Alikadić (Podhum kod Livna, 8. veljače 1939.) je bošnjačka pjesnikinja iz BiH. Zastupljena je u više antologija, panorama, izbora bh književnosti, kao i ex Jugoslavije. Prevođena je na: engleski, francuski, poljski, njemački, turski,albanski, španjolski, nizozemski, slovenski, makedonski.... Bisera Alikadić je prva Bošnjakinja koja je objavila roman (za odrasle). Oba njena romana su adaptirana za radio. Članica je Društva pisaca BiH.Objavila je dva romana, nekoliko knjiga poezije, brojne priče i pjesme za djecu, te novelu i tri radio drame. Na FTV, u okviru Dječijeg programa, emitirano je pet priča Bisere Alikadić, a na radiju su izvedene njezine tri radio drame. Zastupljena je u lektiri za osnovne škole. |
Branko Ćopić
Branko Ćopić (Hašani, Bosanska Krupa, 1. januar 1915 – Beograd, 26. mart 1984), bio je bosanskohercegovački književnik. Osnovnu školu završava u rodnom mjestu, nižu gimnaziju u Bihaću, a učiteljsku školu pohađa u Banjoj Luci i Sarajevu, te je završava u Karlovcu. Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu diplomira 1940, napedagoško-filozofskoj grupi. Odmah nakon podizanja ustanka u Bosanskoj krajini, 1941. godine, pristupio je partizanskim jedinicama, u čijim je redovima ostao da završetka rata. Cijelo vrijeme boravka u partizanima radio je na organiziranju kulturno-prosvjetnih aktivnosti, a jedno vrijeme bio je i politički komesar združenih odreda Krupa-Sana. Taj period imat će veliki utjecaj na tematiku njegovog kasnijeg književnog stvaralaštva. Po završetku rata vraća se u Beograd, gdje je do 1949. bio urednik dječijeg časopisa "Pioniri". Od 1951. pa sve do smrti profesionalno se bavio književnošću. U periodu od 1950. do 1960. napisao je nekoliko pripovijetki(Jeretička priča, Večera za sekretara, Odumiranje nogu i dr.) čiji se sadržaj nije dopao dijelu tadašnjeg političkog rukovodstva, zbog čega je cijeli kasniji period imao velikih problema, a što je javnosti bilo malo poznato. Pisao je na bosanskom jeziku čija je ljepota, raskoš i lepršavost došla do punog izražaja baš u djelima ovog pisca. Prvu priču objavljuje 1928, a prvu pripovijetku 1936. Ukupno mu je objavljeno oko 150 djela, bez ponovljenih izdanja i naslova u sabranim djelima, pa se s pravom ubraja u red najplodnijih i najčitanijih pisaca druge polovine 20. vijeka u bivšoj Jugoslaviji. Autor je scenarija za film Major Bauk. Djela su mu prevođena naalbanski, bugarski, češki, engleski, esperanto, francuski, holandski, italijanski, kineski, mađarski, njemački, poljski, rumunski, ruski, slovački i turski jezik. Bio je član SANU-a i ANUBiH. Nosilac je Partizanske spomenice1941, Ordena zasluga za narod I i II reda, Ordena bratstva i jedinstva I reda, Ordena Republike i dr. Izvršio je samoubistvo skokom sa Brankovog mosta na Savi u Beogradu 26. marta 1984. |
Karel Čapek
Karel Čapek, filozof, novinar i pisac, rodio se 1890. godine u Svatonjovicama u Češkoj. Školovao se u Brnu, Pragu, Berlinu i Parizu. Najpoznatiji je češki pisac izvan granica svoje domovine i najznačajniji prozaik između svjetskih ratova. Prve radove napisao je i objavljivao zajedno sa bratom Josefom. Počeo je pisati za vrijeme I. svjetskog rata. Slavu je postigao dramom R.U.R. (Rossums Universal Robots), u kojoj je još 1920. godine prvi upotrijebio riječ robot. Smatra se tvorcem moderne znanstveno-fantastične književnosti. Jedan je od prvih koji se osvrnuo na opasnost brzog razvoja umjetne inteligencije tzv. tehničke civilizacije. Već prije II. svjetskog rata, upozoravao je na opasnost koja prijeti od fašizma. Umro je 1938. godine u Pragu na samom pragu II. svjetskog rata. |